Varaždinska županija se predstavila u Gudovcu: "Imamo najbolje štrukle na svijetu. Doslovno!''

Varaždinski kličiš, štrukle, bučino ulje, sir, med… Partneri ovogodišnjeg sajma odlučili su dobro nahraniti posjetitelje i goste

12.09.2026. u 10:26

Piše: Slavica Trgovac Martan

Među brojnim štandovima 33. Jesenskog međunarodnog bjelovarskog sajma u Gudovcu ovih dana posebno se ističe izložbeni prostor Varaždinske županije, ovogodišnjeg partnera Sajma. Na njemu se predstavljaju turističke destinacije i manifestacije sa samog sjevera Hrvatske, ali i ljudi, okusi i proizvodi toga kraja.

Na stolovima su se tako našli sirevi, med, bučino ulje, zagorski štrukli, bučnica i, naravno, zaštićeni varaždinski klipič, dok su posjetitelji uz degustaciju mogli upoznati i turističku ponudu kraja koji se posljednjih godina sve snažnije pozicionira na karti kontinentalnog turizma.

Klipiči i štrukli

- Jako nam je drago što je Varaždinska županija ove godine partner Bjelovarsko-bilogorskoj županiji na sajmu u Gudovcu. Željeli smo pokazati jedan mali dio naše ''destinacije s pričom'', odnosno ono što naši vrijedni ljudi i OPG-ovci nude gostu kada dođe u naš kraj – kaže Goran Mališ, direktor ureda Turističke zajednice Varaždinske županije.

Turistička zajednica, dodaje, u cijeloj priči ima prvenstveno ulogu koordinatora, dok glavnu riječ na štandu vode upravo proizvođači.

- Ovdje su proizvođači meda, bučina ulja, sireva, štrukli i našeg specifičnog varaždinskog klipiča. Naravno, to je tek djelić svega što imamo. Kad nam gosti dođu u županiju, onda pričamo i o vinima, gastronomiji, kulturno-povijesnoj baštini, prirodnim ljepotama i aktivnostima na otvorenom – govori Mališ.

Varaždinci su ponudili najbolje od svoje kuhinje/Foto: Slavica Trgovac Martan

Najbolje štrukle na svijetu/Foto: Slavica Trgovac Martan

Jedan od najmirisnijih dijelova štanda pripao je Ružici Kišur Šafranec, nositeljici OPG-a Vrata Zagorja, koja je u Gudovac donijela nekoliko prepoznatljivih specijaliteta sjevera.

- Pripremili smo varaždinski klipič jer je to naš zaštićeni proizvod. Imamo i zagorske štrukle, slane štrukle sa sirom, bučnicu te proizvode od domaćih namirnica – nabraja.

Varaždinski klipič na prvi pogled djeluje jednostavno, ali pravila njegova izgleda vrlo su precizna.

- Mora imati četiri zamotuljka i karakteristične zareze sa svake strane. To je fino mliječno pecivo i svakome tko ga nije probao preporučujem da ga kuša. To je jedan mali okus našeg sjevera – kaže Šafranec.

Ipak, štrukli su njezin osobni ponos. Prošle godine upravo su oni otišli daleko izvan granica Hrvatske i vratili se s velikim priznanjem.

Mamina receptura

- Bili smo u Tunisu na svjetskom kulinarskom kupu i osvojili dva zlata za tradicijske slastice, jedno za medenjake, drugo za štrukle. Na kraju prvenstva proglašena sam i šampionkom u kategoriji tradicijskih slastica, u konkurenciji predstavnika iz 40 zemalja – kaže.

Recept, ipak, nije došao iz neke moderne gastronomske škole.

- Naučila sam od svoje mame. To ide generacijski. Tajna nije u kompliciranju, nego u kvalitetnim namirnicama i receptima naših predaka. Što je jelo jednostavnije i napravljeno od nekoliko dobrih sastojaka, rezultat je bolji – objašnjava.

Upravo takve priče, kaže Mališ, danas su ono što kontinentalni turizam čini sve prepoznatljivijim. Varaždinska županija pritom ne računa samo na gastronomiju. Tu su kulturna i povijesna baština, brojna događanja i manifestacije, aktivnosti u prirodi te poznata događanja poput Špancirfesta, Adventa, festivala dvorišta i niza drugih programa tijekom cijele godine.

Oko štanda je vladala gužva/Foto: Slavica Trgovac Martan

Popularni varaždinski klipič/Foto: Slavica Trgovac Martan

- Mi se zato i volimo zvati ''destinacija s pričom''. Imamo puno sadržaja, ali u prvi plan uvijek želimo staviti ljude. Oni su ti koji cijeloj priči daju vrijednost – govori Mališ.

Kao potvrdu takvog pristupa ističe i priznanje koje je Varaždinska županija ove godine dobila prema ocjenama korisnika Booking.com-a, titulu najsrdačnije županije u Hrvatskoj.

- To je lijepa titula, ali je treba potvrđivati iz dana u dan svakom gostu koji dođe – kaže.

Kontinentalni turizam dugo je živio u sjeni Jadrana, no Mališ smatra da su se stvari ozbiljno promijenile.

Kontinentalni turizam

- Turizam se nije tek počeo događati na kontinentu, on se već događa i postaje prepoznatljiv. Nekada su strani gosti Hrvatsku gotovo automatski vezali uz more. Danas sve više otkrivaju i unutrašnjost, vina, bučina ulja, gastronomiju, manifestacije i ljude – ističe.

Dodaje kako je prednost kontinenta upravo u tome što gostu mora ponuditi više razloga za dolazak tijekom cijele godine.

Goran Mališ i Foto: Slavica Trgovac Martan

- Turizam danas nije samo sunce, more i plaža. Na kontinentu se za gosta moramo truditi 365 dana u godini, kroz manifestacije, proizvode, priče i ljude. I mislim da smo tu napravili jako velik pomak – kaže Mališ.

Gudovac je, smatra, idealno mjesto za takvu promociju upravo zato što publika na sajam ne dolazi nužno s turističkom namjerom. Netko traži strojeve, netko poljoprivrednu opremu, netko životinje, a onda se usput zaustavi pred mirisnim klipičem ili komadom domaćeg sira.

A sudeći po gužvi oko štanda, tanjurima koji se brzo prazne i pitanjima posjetitelja o tome gdje se sve ti proizvodi mogu kušati i kupiti, Varaždinci su u Gudovac zaista donijeli dobar dio svoje ''destinacije s pričom''. Taman toliko da mnogima probudi apetit za još.