Aktualno

PLAN MINISTARSTVA

Učiteljice više neće predavati tjelesni u nižim razredima. Zapošljava se novih 1500 ljudi

Sve bi trebalo profunkcionirati dogodine kada će sve škole imati jednu smjenu i prihvatiti koncept cjelodnevne škole

Foto: Vlado Kos/CROPIX (ilustracija)

Foto: Vlado Kos/CROPIX (ilustracija)

CROPIX

Prema planu Ministarstva znanosti i obrazovanja, učiteljice razredne nastave bit će oslobođene obveze održavanja nastave tjelesne i zdravstvene kulture. Umjesto njih u planu je da učenicima od prvog do četvrtog razreda osnovne škole tjelesni drže magistri kineziologije, piše Jutarnji list.

Kako neslužbeno doznajemo, za tu bi potrebu u iduće četiri godine u školama trebalo zaposliti oko 1500 kineziologa. Od ove jeseni, kada je predviđeno da eksperimentalni program cjelodnevne škole krene u 50-ak škola odabranih javnim pozivom, u njima bi trebalo zaposliti prvih 50-ak kineziologa. Puni kapacitet očekuje se u školskoj godini 2027./28. kada bi sve škole trebale prijeći u jednu smjenu i prihvatiti koncept cjelodnevne škole.

Neće izgubiti normu

Intencija je s jedne strane rasteretiti učiteljice razredne nastave, od kojih se očekuje da preuzmu rad na drugim programima u okviru cjelodnevne škole, koja podrazumijeva rad škola do popodnevnih sati. Na taj način učiteljice ne bi gubile normu. S druge strane, razlog prepuštanja TZK-a kineziolozima u projektu cjelodnevne škole jest i prevencija pretilosti djece, s obzirom na podatak da su Hrvati među najdebljim nacijama u EU. Kineziolozi se godinama zalažu za veću satnicu tjelesnog u školama, a po informacijama koje smo dobili u planu je povećati satnicu tjelesnog u četvrtom razredu osnovne škole s dva na tri školska sata tjedno. Time bi se satnica iz tog predmeta izjednačila u sva četiri razreda razredne nastave.

Problem pretilosti

Kako će ovaj plan prihvatiti u školama i hoće li biti dovoljno kineziologa? Mario Baić, dekan Kineziološkog fakulteta u Zagrebu, napominje kako Ministarstvo tek kreće s pilot-projektom cjelodnevne škole u kojem neće biti potreban veći broj kineziologa.

- Dat ćemo podršku ovoj inicijativi Ministarstva budući da Kineziološki fakultet školuje magistre kineziologije na integriranom prijediplomskom i diplomskom studiju kineziologije i na taj način učenicima bi se pružila najviša razina rada u tjelesnom odgoju - kaže dekan. Po njegovim riječima, na tržištu postoji veći broj kineziologa koji rade izvan struke pa očekuje da će se dio njih vratiti radu u struci i uključiti u ovaj projekt.

Najpoželjniji u Hrvatskoj

- Svemu ide u prilog što su se studijski programi Kinezioloških fakulteta u Zagrebu, Splitu i Osijeku pokazali među deset najpoželjnijih u Hrvatskoj - dodaje dekan.

Kineziološki fakultet u Zagrebu prošle je godine upisivao 230 studenata na sveučilišni integrirani studij kineziologije, na kojem godišnje u prosjeku diplomira 130 studenata. Uz to, na prijediplomskom i diplomskim studijima izobrazbe trenera godišnje diplomira oko 170 studenata. Na Kineziološkom su zadovoljni planom, no upozoravaju da bez svakodnevne tjelovježbe učenika neće biti moguće prevenirati pretilost i ostale zdravstvene probleme.

Predsjednik Hrvatskog kineziološkog saveza Goran Leko također smatra kako bi, dođe li do povećanja upisnih kvota na tri kineziološka fakulteta u Zagrebu, Splitu i Osijeku, potreban broj nastavnika tjelesne i zdravstvene kulture za rad u školi u perspektivi mogao biti dovoljan.

Povratak primarnoj struci

- Siguran sam da bi se kineziolozi koji su trenutno angažirani u drugim, većinom privatnim djelatnostima bili spremni preorijentirati na rad u školi. Drugim riječima, vratili bi se svojoj primarnoj struci. Po mom mišljenju, nijedan kineziolog neće biti protiv ovako postavljene ideje Ministarstva - smatra Leko.

No, kako će reagirati u školama? Antonio Jurčev, tajnik Udruge ravnatelja osnovnih škola, ujedno ravnatelj zagrebačke Osnovne škole A. G. Matoš, napominje kako mu je teško dati konačno mišljenje jer još nije predstavljen koncept cjelodnevne škole.

Povećanje sati tjelesnog

- Načelno pozdravljam uvođenje novosti u cilju povećanja nastave tjelesnog u četvrtom razredu. Kineziolozi su vjerojatno najpozvaniji da drže nastavu tjelesne kulture. Za to kako će reagirati učiteljice razredne nastave, treba ipak pričekati predstavljanje konačnog koncepta cjelodnevne škole - kaže Jurčev.

Prema dostupnim podacima, trend povećanja sati nastave tjelesnog prisutan je u nizu zemalja, primjerice u Češkoj i Estoniji riječ je o osam sati tjedno, u Danskoj, Francuskoj i Mađarskoj pet sati. Po podacima Kineziološkog fakulteta, kineziolozi su uključeni u nastavu u školi u Portugalu, Slovačkoj, Sjevernoj Makedoniji te dijelom u Sloveniji, piše Jutarnji list.

Dijana Puhalo

Diplomirana novinarka koja je karijeru započela u Jutarnjem listu gdje je prošla sve faze razvoja. U Jutarnji je došla 1999. godine na praksu, a potom devet godina radila u Crnoj kronici kao novinarka, zamjenica urednika i v.d urednika rubrike. Nakon toga je imenovana urednicom Gradske rubrike gdje je poslu naučila niz tadašnjih početnika, a danas poznatih i priznatih novinara. Poslije toga je postala Izvršna urednica pilot projekta magazina Like! i glavni koordinator tima. Također je radila u rubrici Spektakli te bila izvršna urednica priloga Studio. Posljednjih godina rada u Jutarnjem listu radila je kao urednica Crne kronike te na desku, a potom 2020. godine s obitelji seli iz Zagreba u Daruvar gdje sa suprugom pokreće MojPortal.hr.

Svi članci autora

Budite u tijeku

Najvažnije vijesti iz središnje Hrvatske, jednom dnevno u vašem sandučiću.

Moglo bi vam se svidjeti

Trending

1 / 1

Podijeli