Foto: Predrag Uskoković/Grad Daruvar

Foto: Predrag Uskoković/Grad Daruvar

RAZVOJNI SPORAZUM SJEVER

Premijer Plenković i ministri u Daruvaru predstavili projekte vrijedne dvije milijarde eura

Za Daruvar je najvažniji ugovor za nadogradnju OŠ Vladimira Nazora, područne škole u Frankopanskoj ulici čime će se i u njoj, nakon završetka radova, stvoriti uvjeti za jednosmjensku nastavu

Predsjednik Vlade Andrej Plenković i dio njegovih ministara održali su danas u Daruvaru višesatni sastanak sa županima i gradonačelnicima uključenim u Razvojni sporazum za Sjever Hrvatske.

Sporazum obuhvaća 36 razvojnih projekata vrijednih oko 2 milijarde eura, a u njega su uključene Bjelovarsko-bilogorska, Koprivničko-križevačka, Varaždinska, Međimurska i Krapinsko-zagorska županija. 

Uoči sastanka, ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs i ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković su s premijerom Plenkovićem uručili ugovore korisnicima iz svojih resora, u ukupnoj vrijednosti od gotovo 16 milijuna eura, za projekte na području pet spomenutih županija.

Tako je ministar Radovan Fuchs uručio osam ugovora vrijednih 15 milijuna eura za četiri projekta nadogradnje i izgradnje škola te četiri projekta školskih sportskih dvorana. Bjelovarsko-bilogorska županija dobila je sredstva za dogradnju Osnovne škole Vladimira Nazora u Daruvaru (područna škola u Frankopanskoj), Međimurska županija za dogradnju osnovne škole i sportske dvorane u Gornjem Mihaljevcu, Grad Čakovec za rekonstrukciju II. Osnovne škole Čakovec, Koprivničko-križevačka županija za rekonstrukciju i dogradnju Osnovne škole Ferdinandovac, a Varaždinska županija za četiri projekta rekonstrukcije i dogradnje školskih sportskih dvorana.

Što se ovog dijela tiče, za Daruvar je najvažniji ugovor za nadogradnju Osnovne škole Vladimira Nazora, područne škole u Frankopanskoj ulici čime će se i u njoj, nakon završetka radova, stvoriti uvjeti za jednosmjensku nastavu. Ugovor su županu Marku Marušiću u ime osnivača Bjelovarsko-bilogorske županije uručili premijer Andrej Plenković i ministar znanosti obrazovanja i mladih Radovan Fuchs.

Ministrica Marija Vučković uručila je pak devet ugovora za projekte iz područja obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti ukupne vrijednosti 9,3 milijuna eura.

Za te projekte dodijeljena je potpora u iznosu od 3,83 milijuna eura, a korisnici tih ugovora su tvrtke Intra Lighting, Podravka, Koka, Obeseo Plast, Maring, Ferro-Preis i LPT. Projekti uključuju izgradnju fotonaponskih elektrana, sunčanih elektrana i mjere povećanja energetske učinkovitosti u prerađivačkoj industriji.

Prije samog sastanka, gradonačelnik Daruvara Damir Lneniček i župan Bjelovarsko-bilogorske županije Marko Marušić podsjetili su svoje goste na aktualne projekte koji se provode u Daruvaru i BBŽ-u, a premijer Plenković je potom istaknuo kako je glavni cilj Razvojnog sporazuma snažno potaknuti ravnomjerni razvoj, gospodarski rast i konkurentnost sjevera Hrvatske, gdje su već vidljivi konkretni rezultati dosadašnjih ulaganja i reformi, podsjećajući kako su u okviru sporazuma predviđena ulaganja od dvije milijarde eura za ukupno 36 strateških projekata.

Nakon toga je započeo sastanak premijera i ministara Vlade RH sa županima i gradonačelnicima koji je trajao nešto više od 3 sata. 

- Politika ravnomjernog regionalnog razvoja je srce politike ove Vlade i ovaj intenzivni dijalog s općinama, gradovima i županijama je pokazao koliko je ta jedinstvena sinergijska snaga svih dionika bitna za realizaciju i financiranje svih ovih projekata - poručio je predsjednik Vlade nakon sastanka dodajući kako su do sada održana tri sastanka u ovom formatu, u Varaždinu, Čakovcu i Koprivnici, a njihov je cilj ojačati konkurentnost, potaknuti uravnoteženi regionalni razvoj, odgovoriti na ključne društvene izazove, podići društveni standard i smanjiti broj ljudi koji su na rubu siromaštva.

- To je i politička poruka sjeveru Hrvatske -  dodao je premijer referirajući se na još takvih projekata, poput Projekta Slavonija, Baranja i Srijem, Dalmatinska zagora, Lika, Gorski kotar, Karlovačko područje i Banovina koji su osmišljeni tako da se pomogne onim krajevima Hrvatske koji su ili depopulirani, ili su stradali u vrijeme Domovinskog rata, ili geografski gledano nemaju istu šansu kao ostali dijelovi Hrvatske.

Govoreći općenito o makroekonomskoj situaciju u Hrvatskoj, premijer Plenković istaknuo je kako je prošla godina zaista bila uspješna, s rastom BDP-a od 3,8 posto što je bio drugi najveći rast u Europskoj uniji. Drugi najbrži rast gospodarstva u EU, udvostručen apsolutni BDP, prosjek razvijenosti porastao na 78 posto. Usporedbe radi naveo je da je prosječna stopa rasta na razini eurozone bila 0,7 posto, a na razini Europske unije 0,9 posto. Inflacija je zadržana do 3 posto, proračunski deficit je bio 2,1 posto, a udio javnog duga u BDP-u 57,4 posto.

- Ti makro pokazatelji osjetili su se i na plaćama jer je prosječna plaća gotovo 1400 eura - naglasio je premijer i dodao da je ambicija Vlade da do kraja ovoga mandata prosječna plaća dođe do 1600 eura.

Osim toga, Hrvatska je trenutačno na oko 78 posto prosjeka razvijenosti Europske unije, a cilj je do kraja mandata doći na 82 posto.

- To je ozbiljni korak naprijed u životnom standardu građana - istaknuo je premijer usporedivši da je na početku prvog mandata ove Vlade, Hrvatska bila na 62 posto prosjeka razvijenosti. 

Premijer je posebno zadovoljan ostvarenjem najviše stope zaposlenosti jer, kako je rekao, trenutačno u Hrvatskoj radi milijun i 720 tisuća ljudi, a stopa nezaposlenosti je negdje između 4 i 5 posto.

- Važan element za gospodarstvo je i investicijski kreditni rejting razine A - kazao je predsjednik Vlade i istaknuo kako nema nijedne druge zemlje koja je nakon Covid krize narasla za 5 stupnjeva u kreditnom rejtingu.

Iako je proteklih godina, kao posljedica Covid krize i ruske agresije na Ukrajinu, Vlada vodila bitku i s inflatornim pritiscima, koji su u prošloj godini smanjeni i dovedeni u okvire do tri posto, a u godinama ranije bili su i 8 i 10 posto,  premijer je podsjetio da ta inflacija ipak nije "pojela" realan rast plaća i u privatnom i u javnom sektoru.

Predsjednik Vlade naveo je tom prilikom i dobru poreznu politiku, od poreznih rasterećenja do lokalne porezne autonomije, osobito poreza na dohodak jer, kako je naveo, sada jedinice lokalne samouprave direktno mogu utjecati na razinu dohotka svojih građana.

Govoreći o brizi za umirovljenike, premijer je kazao da se radi na izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju koje će ići u prilog podizanju mirovina.

Za pet sjevernih županija do sada je za razne projekte ugovoreno 1,8 milijardi eura iz različitih europskih izvora. Jedan od najbitnijih projekata je prometna povezanost, a tu su Podravski ipsilon, dionica Križevci - Kloštar Vojakovački, brza cesta Bjelovar - Virovitica, brza cesta Varaždin - Ivanec - Lepoglava - Krapina i druge. Posebno je važan projekt modernizacije željeznica, a u planu je projekt izgradnje brze željezničke pruge Čakovec - Varaždin - Lepoglava - Krapina - Zabok - Zagreb, tzv. Lepoglavska spojnica - investicija vrijedna gotovo 200 milijuna eura.

Što se tiče zdravstvene infrastrukture, premijer je istaknuo da se u Bjelovaru nakon dugo čekanja dovršila zgrada Opće bolnice "Dr. Anđelko Višić", a Vlada je osigurala sredstva i preuzela obveze za taj cijeli proces.

Ugovoreno je preko 360 projekata za mlade poljoprivrednike, za mala poljoprivredna gospodarstva 1160 projekata, rekonstruirano je 139 kilometara nerazvrstanih cesta kroz 68 projekata, izgrađeno je 69 projekta dječjih vrtića za preko 4000 djece i ugovoreno je 30 projekata za ulaganja u vatrogasne domove.

Kada je riječ o kontinentalnom, osobito zdravstvenom i wellness turizmu, Vlada sve čini kako bi u turističku ponudu uključili cijelu državu, a ne samo Jadran.

- U ovim županijama turistički promet od 2016. do danas porastao je za 70 posto u dolascima i 59 posto u noćenjima. Politika ravnomjernog regionalnog razvoja srce je politike ove Vlade i ovaj intenzivni dijalog s općinama, gradovima i županijama je pokazao koliko je ta jedinstvena sinergijska snaga svih dionika bitna za realizaciju i financiranje svih ovih projekata - zaključio je predsjednik Vlade. 

Daruvarski gradonačelnik Damir Lneniček zahvalio se predsjedniku Vlade i svim ministrima koji su danas posjetili Daruvar.

- Velika nam je čast što ste nas danas posjetili u Daruvaru, odnosno u Daruvarskim toplicama gdje se trenutno odvija najveća investicija u gradu Daruvaru u posljednjih 40 godina. Uz niz drugih investicija, vjerujem da ovo nisu posljednje, a sa ovim našim razvojnim sporazumom sjever nastavljamo dalje. Hvala vam - poručio je gradonačelnik Damir Lneniček.

Župan Bjelovarsko-bilogorske županije Marko Marušić izrazio je zadovoljstvo što je Daruvar i BBŽ domaćin sastanka razvojnog sporazuma Sjever.

- Evo iz prve ruke smo čuli kako svi ovi projekti koji se provode u ovih pet sjevernih županija zaista podižu kvalitetu i standard života kako u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji tako i u pet ostalih županija na sjeveru Hrvatske. Ovdje se provode zaista hvalevrijedni projekti i u školstvu, i u zdravstvu, i u turizmu. Onaj najvažniji projekt za koji imamo podršku Vlade je projekt brze ceste Zagreb-Bjelovar-Virovitica koji je od velikog gospodarskog značaja koji će svakako podići kvalitetu života u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji - kazao je župan Marko Marušić i još jednom zahvalio Vladi RH na svemu što čine za razvoj Bjelovarsko-bilogorske županije.

Premijer Andrej Plenković tom je prilikom istaknuo kako su ovaj sastanak baš željeli održati u Daruvaru.

- Budući da je u Bjelovaru bio sastanak svih župana i Vlade, odlučili smo da dođemo i u one gradove u županijama u kojima do  sada Vlada u ovom formatu nije bila. Zadovoljni smo što je to upravo Daruvar i evo čestitam gospodinu Lneničeku na svim postignućima ovdje i veselimo se daljnjim projektima razvoja Bjelovarsko-bilogorske županije - zaključio je premijer Andrej Plenković i zahvalio se domaćinima na gostoprimstvu.

Dobijte informaciju odmah, zapratite nas na Facebooku i TikToku!