Pirak: "Zašto smo se spojili s Vodoopskrbom Zagrebačke županije i što to donosi građanima?"

Iz ureda gradonačelnika Grada Čazme poslano je priopćenje o pripajanju Komunalija-vodovoda Čazma Vodoopskrbi i odvodnji Zagrebačke županije. Priopćenje prenosimo u cijelosti.

"Poštovani građani!

U želji da vas što bolje informiram, donosim ovo priopćenje o Uredbi o uslužnim područjima RH, odnosno pripajanju Komunalija – vodovoda Čazma Vodoopskrbi i odvodnji Zagrebačke županije.

Tko je o tome odlučio? 

- Vlada Republike Hrvatske. Temeljem Zakona o vodnim uslugama (Narodne novine, broj 66/19.), Vlada Republike Hrvatske donijela je Uredbu o uslužnim područjima Republike Hrvatske (Narodne novine broj 70/23.). To je pravni akt kojim se uspostavljaju uslužna područja za pružanje vodnih usluga, određuju njihove granice te imenuju društva preuzimatelji odgovorna za upravljanje tim područjima. Dakle, ne Grad, ne Županija – odlučila je Vlada RH.

Zašto?

- Kako bi se, citiram, „racionalizirala i povećala učinkovitost pružanja vodnih usluga kroz proces okrupnjavanja postojećih isporučitelja“.​ Prva takva Uredba donesena je 2014. godine, a zatim su uslijedile nove verzije 2021. i 2023. godine. Uredbom iz 2023. godine, koja je stupila na snagu 15. srpnja 2023., predviđeno je smanjenje broja isporučitelja vodnih usluga (uslužna područja) s dotadašnjih 170 na 41, kroz proces pripajanja manjih društava većima.

S kim su se spojile Komunalije – vodovod Čazma?

- Grad Čazma dio je uslužnog područja 13, koje još obuhvaća gradove Dugo Selo, Ivanić Grad, Sveti Ivan Zelina i Vrbovec te općine Bedenica, Brckovljani, Dubrava, Farkaševac, Gradec, Kloštar Ivanić, Križ, Preseka, Rakovec i Rugvica u Zagrebačkoj županiji. Društvo preuzimatelj na uslužnom području 13 je Vodoopskrba i odvodnja Zagrebačke županije d.o.o., Zagreb. 

Foto: Pexels

Zašto zagrebački, a ne vodovod BBŽ? 

- Zato što je Vodoopskrba i odvodnja Zagrebačke županije ranije uspješno provela projekt Regionalnog vodoopskrbnog sustava Zagrebačke županije – Zagreb istok, gdje je povezano više jedinica lokalne samouprave, što znači da postoji određeno iskustvo i stabilnost. Također, svi ovi radovi na infrastrukturi koji su u tijeku na području Zagrebačke županije u našoj blizini – Kloštar, Dubrava, Šumećani – sve je to rezultat novca povučenog iz EU fondova, zahvaljujući zajedničkom djelovanju lokalnih samouprava. Još jedan dobar primjer je i cestogradnja, odnosno asfaltiranje mnogih prometnica na tom području sredstvima za naknadu oštećenja u potresu, koje naša Županijska uprava za ceste tada nije prepoznala i nije iskoristila.

Jesmo li se mogli usprotiviti Uredbi?

- Ne. Uredba je obvezujući pravni akt donesen od strane Vlade RH i temelji se na Zakonu o vodnim uslugama. Time je njena primjena obvezna za sve jedinice lokalne samouprave, a odluke donesene Uredbom imaju pravnu snagu bez obzira na stav JLS-a. Ako jedinica lokalne samouprave (grad) ne prihvati novu organizaciju uslužnih područja i ne poduzme korake za provedbu Uredbe (npr. ne provede pripajanje svog komunalnog poduzeća većem isporučitelju), može se suočiti s pravnim i financijskim posljedicama. Primjerice, država može intervenirati kroz nadležna ministarstva ili financijske mehanizme, uključujući smanjenje proračunskih transfera ili uskratu pristupa EU fondovima za vodnu infrastrukturu. Jedino na što smo mogli utjecati hoćemo li se priključiti zagrebačkom ili bjelovarskom sustavu.

Što dobivamo?

- Neke od pozitivnih strana okrupnjavanja su: omogućuje povoljniji pristup EU fondovima i državnim potporama, brže ispunjavanje zahtjeva europskih direktiva o vodi za piće i o pročišćavanju otpadnih voda. EU fondovi su često uvjetovani time da se vodne usluge pružaju kroz održive i financijski stabilne sustave. Također očekujemo izgradnju kanalizacijskog sustava u svim našim naseljima, kao što je na njihovom cjelokupnom distribucijskom prostoru.

Što s cijenom usluga?

- Uvođenje jedinstvenih tarifa na novim, većim uslužnim područjima moglo bi dovesti do povećanja cijena za korisnike u općinama i gradovima koji su dosad imali niže cijene. Novi isporučitelji mogu prilagoditi cijene kako bi pokrili troškove poslovanja, održavanja i investicija u infrastrukturu. Ulaganja u pročišćavanje otpadnih voda i modernizaciju mreže mogu donijeti dodatne troškove.

Može li se povećanje cijene kontrolirati?

- Cijene vodnih usluga u Hrvatskoj regulira Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA), što znači da isporučitelji ne mogu samostalno donositi nagla povećanja bez regulatorne suglasnosti.

Što kažu iskustva iz drugih zemalja?

- U zemljama koje su prošle slične procese centralizacije vodnih usluga (npr. Mađarska, Slovačka), cijene su u nekim područjima rasle, ali dugoročno su postignuti bolji standardi usluge.

Hoćemo li ostati bez vodocrpilišta i ljudi zaposlenih u Komunalijama vodovodu?

- Ne. Zaposleni ostaju raditi, eventualno će biti i novih zapošljavanja. U Čazmi će i dalje djelovati tvrtka za vodoopskrbu, samo u svojstvu ispostave. I dalje ćemo koristiti svoja vodocrpilišta i infrastrukturu, prema tome, opskrba i kvaliteta vode neće se mijenjati. Da zaključim, nadam se da će nam ovo spajanje donijeti određene dobrobiti jer puno izbora oko svega toga nismo imali, kao ni ostali manji gradovi i općine RH", stoji u priopćenju kojeg potpisuje grafonačelnik Dinko Pirak.

Dobijte informaciju odmah, zapratite nas na Facebooku i TikToku!