Pakračanka Ana Čičković s kolegicama stvara slatki brend: glagoljičnu čokoladu - Glagoljadu
kolumnist
komunalije
Vezane vijesti
U današnjem ubrzanom i potrošačkom svijetu koji često funkcionira po sistemu „copy/paste“, originalnost i kreativnost je sve rjeđa, ideja je sve manje. Zato je prava privilegija i zadovoljstvo čuti za originalne, zanimljive i kreativne inovacije. Posljednja s kojom sam se imao prilike susresti je Glagoljada, bombonijera s čokoladicama u obliku slova hrvatske glagoljice.
Nju su osmislile Ana Čičković iz Pakraca, Dora Rašić iz Osijeka i Daria Nedić iz mjesta Tolisa u Bosni i Hercegovini, studentice završne pete godine studija na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Okupljene u tim pod imenom "Suđenice glagoljaške" one su s Glagoljadom osvojile prvo mjesto na 3. Milenijskom međunarodnom natjecanju iz kreativne industrije koje je održano početkom prosinca na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. Pod mentorstvom doc. dr. sc. Vere Blažević Krezić prvo mjesto osvojile su u kategoriji Kreativni Planet (visokoobrazovne ustanove), a u još dvije kategorije, Kreativni sat (osnovne škole) i Kreativni kalendar (srednje škole), ukupno su se natjecala 133 tima.
Slatka kulturna baština
Glagoljada je kreativan, originalan i netipičan način približavanja kulturne baštine ljudima. Ova inovacija dobila je najviše ocjene stručnog žirija jer konceptom afirmira traženi kriterij iz područja dizajna, pisane baštine, novih medija i kao takva ima potencijal biti originalan tržišni, turistički i edukativni proizvod.
- Birale smo između tri zadane teme, "Put svile", "Mitologija" i "Glagoljica", a na glagoljicu smo se odlučile zato što sam na prvoj godini fakulteta glagoljicu učila i ja koja studiram engleski i hrvatski jezik, kao i Dora koja studira hrvatski jezik i povijest te Daria koja studira povijest i pedagogiju. Također, naša mentorica, doc. dr. sc. Vera Blažević Krezić, koja nam je ujedno i održavala vježbe iz staroslavenskog jezika, jako nam je pomogla u obradi i realizaciji samog projekta - priča nam Pakračanka Ana Čičković.
Svi vole čokoladu
- Dugo smo razgovarale na koji način obraditi tu temu, u igri su bili sapuni, razglednice, adventski kalendari, ali smo se na kraju odlučile za čokoladnu azbuku sličnu slovaricama kojima smo se koristili u 1. razredu osnovne škole kada smo učile slova. Procijenile smo da će to biti najatraktivnije i da će obuhvatiti najširi interes, jer čokoladu vole svi, i djeca i odrasli - pojašnjava 23-godišnja Pakračanka Ana.
Ova bombonijera istovremeno je edukativna jer omogućava učenje glagoljice i općih informacija vezanih za istaknute osobe ili književne likove iz hrvatske i slavenske dopreporodne književnojezične povijesti , ali i zabavna i privlačna jer je riječ o čokoladi. Zato je glavna poruka "Blagujmo znanje" koja se nalazi na njenoj kutiji itekako primjerena.
28 čokoladnih slova
Glagoljada sadrži 28 čokoladnih slova, pored svakog je kartica s latiničnim pandanom, a sve je s puno stila i ukusa složeno u svilenim džepićima. Glagoljaška azbuka, koja ima 28 slova od kojih 2 imaju brojevnu vrijednost, otisnuta je i na unutrašnjoj strani poklopca. Slova su ilustrirana primjerima i imenima iz hrvatske povijesti pa tako uz slovo B imate opis Butka = pisara Hrvojeva misala koji je nastao u 15. stoljeću.
Ovaj proizvod ima i humanitarnu notu jer su čokoladice izradili članovi Društva osoba s intelektualnim teškoćama Osijek u kojem Dora volontira. Printane 3D kalupe za čokoladice izradio obrt Thesa, vlasnika Tomislava Sablića iz Novske.
U Glagoljadi se nalazi i letak, točnije ilustrirani strip Judita, odnosno skraćena verzija epa Marka Marulića u 6 libra.
Spašavanje Marulićeve Judite
- Postoji inicijativa da se Judita izbaci iz školskog kurikuluma, odnosno da više ne bude obavezno školsko štivo pa smo je mi na ovaj način pokušali popularizirati i spriječiti da se to dogodi. Osim toga ove godine je 500. godina od tiskanja Judite, a 2021. je proglašena Godinom Marka Marulića te Godinom čitanja, pa smo i na ovaj način htjele odati počast ovom bezvremenom epu i njegovom tvorcu - pojašnjava Ana.
Cure su zaslužne za idejno rješenje i dizajn samog proizvoda, a da su vodile brigu i o najsitnijim detaljima potvrđuje kutija u kojoj je Glagoljada, a koja je imitacija mramora zato što su najstariji poznati glagoljaški spomenici rađeni upravo na mramoru.
Na unutarnjoj strani poklopca nalazi se QR kod koji, kada se skenira, direktno vodi na Instagram stranicu sudenice_glagoljaske na kojoj su detaljni opisi svih slova, kao i spomenutih primjera imena iz hrvatske i slavenske dopreporodne književnojezične povijesti.
Čuvanje glagoljice u 21. stoljeću
Osvajanjem prvog mjesta "Suđenice glagoljaške" osvojile su i nagradu Vodik koja će im biti uručena na svečanosti u Osijeku 29. travnja 2022. godine. "Suđenice" imaju i svoj logotip, a zanimljivo je da su one u povijesti doista postojale i prema predajama slavenske mitologije "suđenice" su bile mističarke tog doba koje su nagovještavale sudbinu djeteta.
- Mi kroz ovaj proizvod oživljavamo glagoljicu, upoznajemo ljude s ovim pismom i čuvamo ga od zaborava i na neki način nagovještavamo sudbinu glagoljice u 21. stoljeću - kaže Ana i dodaje da je cijeli projekt, od ideje do konačnog proizvoda, realiziran u roku mjesec dana.
Glagoljadu na tržište
Ana pojašnjava kako je pravi posao tek pred njima. U tijeku je postupak zaštite inovativne ideje i proizvoda Glagoljade pri Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo u Zagrebu, a želja im je ovaj proizvod u budućnosti plasirati i na šire tržište.
- Da bismo to realizirali i da bi Glagoljada krenula u serijsku izradu potrebni su nam poslovni partneri i u fazi smo njihovog traženja. Ovo također može biti i odličan suvenir pa smo stupili u kontakt s Turističkom zajednicom grada Nina, centrom glagoljice u Hrvatskoj. I oni su iskazali interes i nadam se da ćemo uspjeti realizirati suradnju. Pokušat ćemo "Glagoljadu" uključiti i u obrazovni sustav za učenje glagoljice. Uglavnom, u njoj vidim veliki potencijal i nadam se da ćemo uspjeti od nje napraviti brend i profilirati je kao prepoznatljiv i originalan proizvod - priželjkuje Ana.
Ova buduća magistra engleskog i hrvatskog jezika i književnosti osnovnu školu i gimnaziju završila je u Pakracu, a zanimljiv je razlog zbog kojeg se odlučila upravo na studij hrvatskog jezika.
Hrvatski upisala iz inata!
- Želja mi je bila upisati logopediju, ali nisam upala. Od 50 ljudi koliko ih primaju iz cijele Hrvatske, bila sam 53. Engleski mi je uvijek odlično išao, a hrvatski sam ustvari upisala iz inata, zbog profesorice kod koje sam uvijek imala 2. Što god da bi napravila i kako god da bi dobro napisala test ili odgovarala, uvijek 2, najviše 3. Nakon toga sam se prestala i truditi, ali htjela sam profesorici pokazati i dokazati da mogu više, da vrijedim više. Sad mogu reći da sam u tome i uspjela“, kaže Ana koja se u slobodno vrijeme aktivno bavi sportom, prije svega rukometom i tenisom.
Na kraju me zanimalo kako vidi svoju budućnost?
- Planova je puno, želja mi je nastaviti školovanje, ići na doktorat, ali sam svjesna da sve to jako puno košta. Želja mi je upisati i poslovnu ekonomiju na sveučilištu. Naravno da velike planove i ambicije imam i s Glagoljadom.
Budućnost u pakračkoj učionici
- Ali ono što je najvažnije je da volim djecu i jako volim raditi s njima. To je još jedan razlog zašto sam sretna sam što sam odabrala ovaj studij jer se u budućnosti vidim u učionici kao profesorica. Bez obzira da li u osnovnoj ili srednjoj školi ili na nekom fakultetu. Samo mi je bitno da ne idem iz Pakraca. Jako volim ovaj grad i ne mogu se zamisliti negdje drugdje i zato se nadam da ću uspjeti dobiti posao i ostati raditi u svom gradu ili barem u bližoj okolici - zaključuje Ana.
Za dobro njeno, ali i za dobro samog Pakraca kojem itekako trebaju ovakve pametne, mlade i ambiciozne glave, želim da joj se te želje i ostvare.
