Od danas sve cijene idu gore: Veliki vodič kroz poskupljenja i što to znači za građane

Kućanstvo s prosječnim godišnjim ukupnim godišnjim računom za struju od 3.400 kuna, prema primjeru koji su izložili Vlada i HEP, od danas imat će godišnji račun veći za 325 kuna ili za 27 kuna mjesečno, piše Jutarnji.hr.

Do 1. travnja ove godine potrošači u javnoj usluzi plaćali su prosječne 32 lipe za kilovatsat, a od 1.travnja taj će iznos biti 48 lipa za kilovatsat, tvrde u Vladi. No, ne idu gore samo cijene struje. Koja nas sve poskupljenja od danas čekaju i što to znači za građane, donosimo u velikom vodiču kroz glavna pitanja i odgovore.

1. Koliko od 1. travnja poskupljuju električna energija i plin za kućanstva?

- Prema očitovanjima Vlade i HEP-a, električna energija za kućanstva koja ju kupuju u tzv. javnoj usluzi bit će skuplja za prosječnih devet posto. Za kućanstva koja kupuju plin u javnoj usluzi, prema objavi Hrvatske energetske regulatorne agencije, plin će biti skuplji za prosječnih 20 posto.

2. Koliki iznos poskupljenje električne energije i plina donosi na računima za građane?

- Kućanstvo s prosječnim ukupnim godišnjim računom za struju od 3.400 kuna, prema primjeru koji su izložili Vlada i HEP, od 1. travnja imat će godišnji račun veći za 325 kuna ili za 27 kuna mjesečno. Do 1. Rtravnja ove godine potrošači u javnoj usluzi plaćali su prosječne 32 lipe za kilovatsat, a od 1. travnja taj će iznos biti 48 lipa za kilovatsat.

3. Mogu li građani plaćati električnu i energiju i plin po nižim cijenama od tarifa koje stupaju na snagu 1. travnja?

- Navedena poskupljenja od 1. travnja vrijede za opskrbu električnom energijom i plinom u javnoj usluzi, a svaki potrošač može ugovarati opskrbu strujom i plinom na tržištu koje nije obvezano cijenama javne usluge. Kućanstva koja žele izaći iz javne usluge trebaju proučiti ponude opskrbljivača, a, primjerice, HEP Opskrba je objavila da će od 1. travnja povisiti cijene i u tržišnom modelu.

4. Zašto su od 1. travnja više cijene električne energije?

- Krajem prošle godine cijene električne energije na europskim burzama skočile su za 30 posto. Hrvatska godišnje uvozi oko deset posto svoje potrošnje struje, no značajno su poskupjeli energenti, nafta, ugljen i plin, koji se koriste u vlastitoj proizvodnji električne energije. Za petinu domaće proizvodnje struje koriste se plin i ugljen.

5. Zašto su od 1. travnja više cijene plina?

- Cijena plina na tržištima s kojih ga Hrvatska nabavlja već krajem prošle godine otišle su "gore" za 70 posto. Nakon ruske agresije na Ukrajinu plin je dodatno poskupio, ali se za trošak nabave plina u cijeni plina koju plaćaju kućanstva uzimaju višemjesečni prosjeci. Budući da Hrvatska 79 posto svojih godišnjih potreba za plinom nabavlja iz uvoza, globalni rast cijena mora se odraziti na troškove grijanja i druge upotrebe plina za građane.

6. Kako je vlada djelovala na cijenu električne energije u javnoj usluzi od 1. travnja?

- Pretežiti dio globalnog rasta cijena električne energije i energenata za domaću proizvodnju struje, prema odluci Vlade, podnijet će HEP, i to u iznosu od gotovo pola milijarde kuna. U sastavu HEP-a je jedini domaći distributer električne energije čije, primjerice, usluge prijenosa i mreže u konačnici plaćaju građani u svojim računima.

7. Kako je vlada djelovala na cijenu plina u javnoj usluzi od 1. travnja?

- Vlada je smanjila PDV na opskrbu plinom i toplinskom energijom. Stopa PDV-a na opskrbu plinom smanjena je s 25 na pet posto od 1. travnja ove do 31. ožujka iduće godine, a nova stopa PDV-a na toplinsku energiju je 13 posto umjesto donedavnih 25 posto. Od 31. ožujka iduće godine i PDV na plin bi trebao biti 13 posto, ali je Vlada ostavila mogućnost da stopa i nakon toga bude pet posto.

8. Kako će vlada pomoći socijalno ugroženima platiti veće račune za električnu energiju i plin?

- Korisnicima zajamčene minimalne naknade, a riječ je o oko 50 tisuća građana, dobit će bonove na iznose od tisuću kuna za plaćanje električne energije i plina. Do sada je taj bon bio 800 kuna. Korisnici osobne invalidnine i njihovi članovi kućanstava, njih oko 40 tisuća, dobit će bon od 1.750 kuna za plaćanje struje i plina, što je povećanje od 250 kuna. Uz to, proširuje se obuhvat korisnika naknade za ugrožene kupce energenata za 5.700 osoba.

9. Kako će vlada pomoći umirovljenicima s prosječnim mirovinama platiti veće račune za električnu energiju?

- Vlada uvodi jednokratni energetski dodatak na mirovine do 4.000 kuna, a u tu kategoriju ulazi i ostvaruje pravo na energetski dodatak blizu 730 tisuća umirovljenika. Za mirovine do 1.500 kuna energetski dodatak će iznositi 1.200 kuna, a za mirovine između 1.500 do 2.000 kuna dodatak će biti 900 kuna. Najviše umirovljenika iz ovog paketa pomoći ima mirovinu između 2.000 i 3.000 kuna, a njima će biti isplaćen energetski dodatak od 600 kuna. Pomoć od 400 kuna namijenjena je umirovljenicima s mirovinom od 3.000 do 4.000 kuna.

10. Koja dodatna porezna rasterećenja stupaju na snagu?

- Kako bi ublažila tekući rast cijena proizvoda u trgovinama zbog već ubilježenog rasta cijena plina i povećanih cijena električne energije i plina koje stupaju na snagu, država je smanjila stope PDV-a na niz proizvoda. S 13 na pet posto smanjene su stope PDV-a na svježe meso i ribu, jaja, voće, povrće, jestiva ulja i masti te dječju hranu. Porezno opterećenje na margarin i maslac smanjuje se s 25 na pet posto. Higijenski ulošci i tamponi do sada su oporezivani s maksimalnom stopom PDV-a, a ubuduće će s 13 posto. Ulaznice na sportske i kulturne događaje od 1. travnja oporezuju se po stopi od pet posto.

11. Kako će vlada pomoći gospodarstvu na udaru većih cijena električne energije i plina?

- U fokusu državnih subvencija za plaćanje energenata koje stupaju na snagu su poljoprivrednici i ribari. Uvodi se program potpora male vrijednosti poljoprivrednicima za nabavu umjetnog gnojiva od 450 kuna za prvih deset hektara te 250 kuna na svakih idućih deset hektara zasađenih površina. Ribari mogu računati na potpore ukupnog iznosa od 50 milijuna kuna. Uz to, smanjuje se PDV na gnojivo, sadnice i pesticide.

12. Kako će vlada pomoći uslužnom sektoru na udaru većih cijena električne energije i plina?

- Na proračunske naknade za plaćanje većih računa za energente mogu od 1. travnja računati pružatelji smještaja, organiziranog stanovanja i boravka te udomiteljske obitelji. Za oko tisuću pravnih osoba u organiziranom smještaju i boravku predviđene su mjesečne naknade od tisuću do 4.000 kuna. Udomiteljske obitelji mogu računati na mjesečne potpore od 400 kuna. Ukupno je riječ o 2.570 udomiteljskih obitelji kojima su namijenjene potpore.

13. Koliki je ukupni iznos vladina paketa mjera pomoći građanima za ublažavanje rasta cijena energenata i tko će to platiti?

- Ukupni proračunski trošak pomoći građanima kako bi prebrodili rast cijena električne energije i plina procjenjuje se na 4,8 milijardi kuna. Budući da najveći dio spomenutog iznosa, prema Vladinoj prezentaciji, predstavlja smanjenje prihoda od PDV-a, 2,1 milijardu kuna ili 43 posto ukupnog iznosa pomoći, a vodeći računa o tome da se povećavaju socijalni transferi i da se uvodi jednokratni energetski dodatak umirovljenicima, jasno je da će teret pomoći ići na račun javnih financija, odnosno budžetskog deficita koji se obično podmiruje daljnjim zaduživanjem ili, u boljoj varijanti, proračunskim preraspodjelama.

14. Kakvo bi poskupljenje električne energije i plina nastupilo od 1. travnja bez intervencija države?

- U slučaju električne energije "tržišni pristup" u primjeni globalnog rasta cijena na domaće kupce struje značio bi poskupljenje od oko 30 posto, uz ogradu da se uvoz struje može ograničiti ili zamijeniti povećanom domaćom proizvodnjom. Kada je u pitanju plin, tu bi prelijevanje globalnog rasta na domaće cijene bilo radikalno, za oko 80 posto, ali i neminovno jer povećanje vlastite proizvodnje nije izvedivo u kratkom roku.

_____________________________________________

Hrvatska i Mađarska jedine u EU nisu digle cijene plina prije travnja

Hrvatska i Mađarska, prema tvrdnjama Vlade Andreja Plenkovića, jedine su dvije članice Europske unije u kojima nije došlo do poskupljenja plina prije 1. travnja ove godine, piše Jutarnji.hr.

Najveći skok cijene plina u prijestolnicama Europske unije u siječnju ove u odnosu na lipanj prošle godine, prema istom izvoru, zabilježen je u Bukureštu, za 383 posto, a slijede Berlin (246 posto), Bruxelles (201 posto) i glavni grad Latvije, Riga, s rastom od 157 posto. Prosječna cijena plina s PDV-om u EU iznosila je u siječnju ove godine 120 eura za kilovatsat, što je 2,8 puta veća cijena od one u lipnju prošle godine.

Prosječne cijene električne energije u metropolama EU u veljači ove godine, prema podacima konzultantske tvrtke Vaasa ETT, bile su za 29 posto veće u odnosu na isti mjesec 2021. godine. Članice EU poduzimaju različite mjere za ublažavanje inflacije energenata, od financijske pomoći najugroženijima (Austrija), preko zamrzavanja reguliranih cijena (Bugarska) i smanjivanja poreza (Nizozemska) do namirenja razlike u cijeni koju kućanstva plaćaju nakon cjenovnog udara kao što je učinjeno u Švedskoj.

Preporuka je Europske komisije da se rast cijena energenata ugroženim kućanstvima prvenstveno kompenzira izravnim novčanim transferima, piše Jutarnji.hr.