Kuna se prvi put pojavila u Pakracu na kovanici iz 13. stoljeća. I jedna je od najljepših u Europi
kolumnist
komunalije
Vezane vijesti
Gotovo da nema građanina koji nije upoznat s blamažom oko izbora najdizajna naličja buduće hrvatske kovanice jednog eura. Ispostavilo se da motiv kune koji je odabran kao pobjednički nije nimalo originalan te da se ustvari radi o "ukradenoj kuni" jer identična već postoji u Škotskoj.
Istovremeno, u medijima i po društvenim mrežama počela je povijesna špekulacija o tome koliko je kuna uopće hrvatska? Neki slabije upućeni navode kako se kuna s hrvatskim novcem povezuje od 1941. odnosno od vremena NDH, no prava istina je da je ta veza puno starija i seže čak u 13. stoljeće.
Pakrački srebrnjak iz 13. stoljeća
- Slavonski banovac ili banski denar srebrni je novac kovan u Pakracu, sredinom 13. stoljeća u prvoj hrvatskoj kovnici novca, a na njemu se pojavljuje upravo motiv kune u trku, na lijevo. Spomenuta kovanica danas se čuva u arheološkoj zbirci Muzeja Grada Pakraca i smatra se jednom od najljepših europskih kovanica - kaže Jelena Hihlik, ravnateljica Muzeja Grada Pakraca i u šali dodaje da je autor dizajna kune s ove kovanice nepoznat.
Kovnica novca vjerojatno se nalazila u srednjovjekovnoj utvrdi, pakračkom Starom gradu, čiji se ostaci i danas nalaze u samom središtu grada.
Povelja iz 1256. godine
- Prvi put se spominje u jednoj srednjovjekovnoj povelji, točnije povelji u kojoj Bela IV. rješava spor između ostrogonskog nadbiskupa i zagrebačkog biskupa nastao oko prihoda ove kovnice, koja se u povelji naziva camera de Puchruch. Camera je latinski naziv za kovnicu ili čak za centralno novčarsko tijelo cijele ondašnje kraljevine Hrvatske.
Povelja u kojoj se spominje izdana je 1256. godine, što nas navodi na zaključak kako je kovnica u Pakracu vjerojatno djelovala i prije ove godine, ali koliko dugo, još uvijek ne znamo. Znamo da je 1260. godine prebačena u Zagreb, u nepoznatim okolnostima, a ondje su se banovci kovali sve do 1384. godine. Ovaj novac kovao je ban koji je na to imao kraljevsko pravo i bio je autonoman za kraljevinu Slavoniju u vrijeme kada se Hrvatska nalazi u Hrvatsko-ugarskom kraljevstvu - pojašnjava Jelena Hihlik, povjesničarka umjetnosti i kustosica.
Dodaje i da je naziv "Slavonski banovac" kovanici dao Ćiro Truhelka, povjesničar koji se najiscrpnije dosad bavio ovom temom. "Slavonski banovac" je srebrna pločica promjera 15 milimetara i prosječne težine 0,93 grama.
"Slavonski banovac" i u okolnim zemljama
Od ostalih kovanica iz tog razdoblja izdvajala ga je izrazita kvaliteta izrade te vrlo visoka čistoća srebra (preko 900/1000 ). Zbog ovih značajki banovac se koristio kao sredstvo plaćanja i u drugim zemljama u našoj okolici pa su ostave ovog novca pronađene u Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Mađarskoj čak i u Rumunjskoj.
Izgled banovca prepun je simbolike koja se ni do danas ne može točno protumačiti. Na prednjoj strani nalazi se prikazan lik kune u trku na lijevo, između dvije šesterokrake zvijezde, a Hihlik pretpostavlja da je kuna prikazana na novčiću zbog svog gospodarskog značaja koji je imala u srednjem vijeku.
Krzno kune - platežno sredstvo
- Krzno ove životinjice koja je bila brojna u slavonskim šumama, bilo je dugo platežno sredstvo, a jedan od važnijih poreza u srednjem vijeku naziva se marturina, odnosno kunovina. Uokolo prednje strane novčića smješten je natpis na latinskom jeziku, u početku omeđen jednom, a kasnije s dvije niske bisera, po kojem se slavonski banovci dijele u dvije skupine. Prvu grupu čine serije s natpisom MONETA REGIS P(ro) SCLAVONIA ili kraljevski novac za Slavoniju, a drugu one s natpisom MONETA DVCIS P(ro) SCLAVONIA ili banski novac za Slavoniju. Na naličju se u sredini nalazi patrijarhalni (dvostruki križ) dok se ispod donje prečke križa nalaze dvije okrunjene glave, vjerojatno kraljeva i hercegova. Iznad nje, u ravnini s gornjom prečkom, stajali su zvijezda i polumjesec. U ravnini s donjom prečkom križa, pojavljuju se i sigle odnosno oznake koje nam pobliže govore o tome za vrijeme kojeg bana je novac kovan. Uz denare kovali su se i poludenari (oboli) na kojima se nalazio skraćeni naziv REX SCLAVONIAE ili DVX SCLAVONIAE - temeljito pojašnjava Hihlik.
Kovnica - dokaz važnosti Pakraca
Krešimir Vacek, pakrački magistar arheologije naglašava kako je postojanje srednjovjekovne kovnice novca u kojoj se kovala prva hrvatska kuna nepobitan dokaz važnosti Pakraca još od najranije hrvatske povijesti.
- Zbog značaja i ugleda banovca kao jedne od najljepših hrvatskih, ali i europskih kovanica, lik kune bio je inspiracija za ime današnje hrvatske monete koja je tako nazvana 1994. godine. Kuna između dvije rijeke i šesterokrake zvijezde postat će dio grba Slavonije, ali i najstarijeg grba grada Pakraca.
Originalni primjerci banovaca pronađenih u Pakracu, čuvali su se nekad u starom pakračkom muzeju koji je djelovao između 1954. i 1969. godine. Nakon njegova zatvaranja pohranjuju se u sefu Općine, a poslije Domovinskog rata gubi im se svaki trag. Nakon ponovnog osnivanja Muzeja grada Pakraca zahvaljujući darovanjima, ali i otkupu, "Slavonski banovci" ponovno se čuvaju u arheološkoj muzejskoj zbirci - zaključuje Vacek.