Jasna Vaniček-Fila o internetskim platformama: "Mediji moraju znati zašto je neki njihov sadržaj uklonjen"

Na konferenciji „Europa i Hrvatska u digitalno doba: sloboda govora i odgovornost medija“, održanoj u ponedjeljak, istaknuto je kako je DSA -(akt o digitalnim uslugama) ključan okvir za stvaranje sigurnijeg i pravednijeg online okruženja.

Sudionici su naglasili da je za njegovu učinkovitu provedbu potreban kontinuirani dijalog između medija i velikih digitalnih platformi.

Nacionalna koordinatorica projekta „Novinari su važni“ pri Vijeću Europe te članica Vijeća za elektroničke medije (VEM) Jasna Vaniček-Fila upozorila je da su digitalne platforme u posljednjih nekoliko godina temeljito preoblikovale medijski krajolik, do te mjere da je on danas teško prepoznatljiv u odnosu na ranije razdoblje.

Prema njezinim riječima, nužno je uspostaviti jasnu poveznicu između velikih platformi i medija. Uz DSA, tu je i Europski akt o slobodi medija (EMFA), koji obvezuje platforme da medijima obrazlože razloge uklanjanja njihova sadržaja.

- Svima nam je u interesu spriječiti širenje dezinformacija, ali i osigurati da, ako platforma ukloni sadržaj, o tome transparentno komunicira s medijima, naglasila je Vaniček-Fila.

Foto: Marko Lopac/Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj

Pomoćnik ravnatelja Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM) Domagoj Maričić istaknuo je da je cilj skupa približiti medijskim predstavnicima svrhu i praktičnu primjenu Akta o digitalnim uslugama te objasniti što mogu očekivati u njegovoj provedbi.

Kako je pojasnio, DSA predstavlja dugo očekivani propis jer prije njega nije postojala sustavna regulacija internetskog sadržaja. Akt nastoji provesti načelo jednakih pravila u offline i online prostoru. Iako se često spominju govor mržnje i dezinformacije, DSA obuhvaća i širi spektar nezakonitih sadržaja, od seksualnog iskorištavanja djece do povreda prava intelektualnog vlasništva.

Različiti mehanizmi uklanjanja 

Maričić je naveo da se nezakoniti sadržaj s interneta može ukloniti na više načina. Jedan je kada same platforme, koristeći vlastite algoritme i procjene rizika, samostalno prepoznaju i uklone sporni sadržaj. Drugi način uključuje naloge nadležnih državnih tijela poput DORH-a, MUP-a, Državnog inspektorata, Carinske uprave, Ministarstva zdravstva te, osobito kod govora mržnje, Agencije za elektroničke medije.

Sadržaj se može ukloniti i na temelju prijava korisnika ili putem tzv. pouzdanih prijavitelja, kojima se poseban status dodjeljuje nakon prijave HAKOM-u i donošenja odgovarajućeg pravilnika.

Foto: Marko Lopac/Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj

Naglasio je i da HAKOM, kao nacionalni koordinator za digitalne usluge, ne odlučuje o sadržaju medijskih objava, već ima koordinacijsku ulogu među nadležnim institucijama. Dodao je kako dosad nije bilo izrečenih sankcija, a najveći broj pritužbi odnosio se na velike platforme za koje je nadležna Europska komisija.

Postupci protiv platformi

Savjetnica za DSA u Europskoj komisiji Milana Brkić istaknula je da EK trenutačno vodi 15 formalnih postupaka protiv velikih internetskih platformi, uz više od 150 zahtjeva za dostavu informacija. Navela je i primjer novčane kazne od 120 milijuna eura izrečene platformi X, kao i podatak da su korisnici u EU osporili više od 16 milijuna uklanjanja sadržaja na platformama Meta i TikTok, pri čemu je oko 35 posto odluka poništeno, a sadržaj vraćen.

Na izazove s kojima se suočavaju hrvatski mediji u odnosu s velikim platformama upozorio je i izvršni direktor Hrvatske udruge digitalnih izdavača (HUDI) Ozren Kronja. Prema njegovim riječima, od ukupno 340 milijuna eura prihoda od digitalnog oglašavanja u Hrvatskoj, čak 240 milijuna odlazi Meti i Googleu, dok domaćim izdavačima ostaje svega 100 milijuna eura.

Foto: Marko Lopac/Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj

Foto: Marko Lopac/Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj

Kronja je naglasio kako su ključne obveze velikih platformi veća transparentnost algoritama, jasniji izvještaji o moderiranju sadržaja te odgovorniji odnos prema slobodi i pluralizmu medija, ali i prema suzbijanju nezakonitih sadržaja.

U raspravi i panelu, koji su organizirali Europska komisija, Agencija za elektroničke medije i HAKOM, sudjelovali su i Andrea Čović Vidović iz Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, Lidija Antonić iz HAKOM-a, zamjenik glavnog državnog odvjetnika Ivan Glavić te glavna tajnica HND-a Melisa Skender.

Dobijte informaciju odmah, zapratite nas na Facebooku i TikToku!