Cijene plina u Europi eksplodirale: Što to znači za Hrvate i hoće li nam poskupjeti računi?

Cijene plina u Europi porasle su i do 45 posto u samo nekoliko dana, a razlog je kombinacija napada na katarska postrojenja, prijetnje blokadom Hormuškog tjesnaca i europskih skladišta koja su dočekala krizu na svega 30 posto popunjenosti. Za hrvatska kućanstva, regulirana tarifa za sada pruža zaštitu, ali ta zaštita ima rok trajanja, i bliži se jesen 2026.

Spirala je krenula krajem veljače 2026., kada su SAD i Izrael napali Iran. Teheran je uzvatio projektilima prema vojnim bazama u Perzijskom zaljevu - uključujući Katar, jednog od najvećih svjetskih izvoznika ukapljenog prirodnog plina (LNG). Katarska državna tvrtka QatarEnergy objavila je obustavu proizvodnje LNG-a s golemog plinskog polja North Field nakon napada na postrojenja.

Posljedice su bile trenutačne i brutalne: referentna cijena plina na nizozemskoj burzi TTF porasla je čak 45 posto, dosegnuvši oko 46 eura po megavat-satu. U roku od nekoliko dana terminski ugovori skočili su na gotovo 58 eura - najvišu razinu od siječnja 2023.

Hormuški tjesnac

Situacija se zakomplificirala kada je Iran zaprijetio blokadom Hormuškog tjesnaca, kroz koji prolazi oko 20 posto globalne opskrbe naftom i značajan dio svjetske pomorske trgovine ukapljenim plinom. Iranska vojska privremeno je preuzela kontrolu, zabranjujući prolaz brodova povezanih sa SAD-om, Izraelom i europskim zemljama.

Tankeri s plinom preusmjeravali su se iz Europe u Aziju zbog viših cijena, dok su azijski kupci - koji inače preuzimaju čak 82 posto katarskog plina - krenuli u utrku za alternativnim pošiljkama. Rezultat: globalna ravnoteža narušena, Europa u deficitu.

Niske zalihe - loš tajming

Energetski šok pogodio je Europu u najgorem mogućem trenutku. Skladišta u EU popunjena su ispod 30 posto - godinu dana ranije bila su na 40 posto. Njemačka je bilježila svega 20,5 posto popunjenosti, Francuska 21 posto. Katar osigurava između 12 i 14 posto europskog uvoza LNG-a, a procjenjuje se da bi prekid mogao ugroziti i do 15 posto ukupnog uvoza.

Podzemno skladište plina Okoli/Foto: Darko Tomaš/CROPIX

Europska komisija: Nema panike, ali...

Europska komisija sazvala je hitne koordinacijske sastanke i naglasila da američki LNG i norveški plin zasad drže opskrbu stabilnom. Paradoksalno, električna energija ostala je relativno stabilna - zahvaljujući masovnim ulaganjima u obnovljive izvore. No plinska infrastruktura i dalje ostaje Ahilova peta europske energetike.

Hrvatska perspektiva: koliko smo ranjivi?

Dobra vijest za kućanstva jest da su cijene plina u Hrvatskoj regulirane i da ih kratkoročni skokovi na TTF burzi ne pogađaju izravno. HERA je donijela Odluku o iznosu tarifnih stavki za javnu uslugu opskrbe plinom za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna 2026. - prosječna krajnja cijena bez subvencije iznosi 53,8 eura po megavatsatu.

Foto: Željko Hajdinjak/CROPIX

No taj izračun temeljen je na mirnijem tržišnom periodu. Sada su tržišne cijene na TTF-u i do 70 posto više. Kada HERA bude određivala novu tarifu za jesen 2026. i dalje, u kalkulaciju će ući znatno skuplje tržišne cijene. Zaštita postoji danas, ali bliži se kraj.

Kronična slabost hrvatskih skladišta

Posebno zabrinjavajuće su razine zaliha. Hrvatska je u jednom trenutku krajem siječnja bilježila najnižu popunjenost skladišta u cijeloj EU - svega 27 posto. Na početku 2026. situacija se djelomično popravila na 51,6 posto, no analitičari upozoravaju na strukturnu ranjivost: Hrvatska nema diverzificiranu mrežu skladišta i u kriznim situacijama posebno je osjetljiva.

Podzemno skladiste plina Okoli/Foto: Darko Tomaš/CROPIX

LNG terminal na Krku

Hrvatska ipak ima adut koji je dosad bio podcjenjivan - LNG terminal na Krku. U trenutku kada katarski plin ne stiže do Europe, a američki LNG ostaje glavna alternativa, krčki terminal postaje strateška točka za cijelu regiju. Mađarska državna energetska tvrtka već je ugovorila opskrbu koja ide upravo tim putem - što pokazuje da susjedne zemlje prepoznaju vrijednost te infrastrukture bolje nego mi sami.

LNG terminal u Omišlju/Foto: Damir Škomrlj/CROPIX

Tko je najranjiviji u Hrvatskoj?

Kućanstva koja su prešla na tržišnu uslugu opskrbe plinom izložena su tržišnim fluktuacijama više od onih u javnoj usluzi. Posebno su osjetljivi mali poduzetnici, ugostitelji i obrtnici koji ne spadaju u kategoriju zaštićenih kupaca. Industrija je još ranjivija - povišene cijene direktno pogađaju energetski intenzivne sektore: keramičare, staklenare, prehrambenu industriju. Za Slavoniju i kontinentalnu Hrvatsku, gdje je udio plina u grijanju iznimno visok, svako trajnije poskupljenje znači udar na standard.

Što nas čeka do jeseni 2026.?

Situacija se donekle smirila u odnosu na vrhunac krize, no rizici ostaju. Čak i uz normalizaciju sukoba, katarskom LNG sektoru trebat će tjedni do mjeseci za oporavak isporuka. To znači da bi ljetno punjenje europskih skladišta moglo biti skuplje nego ikad - a to će se u novu tarifu neizbježno preliti.

Ono što se danas događa na TTF burzi u Amsterdamu, sutra postaje osnova za izračun cijena koje će HERA propisati za jesen 2026. Račun za plin u Daruvaru, Pakracu, Bjelovaru ili Grubišnom Polju neće biti izoliran od globalnih tokova - nikad nije ni bio.

Najčešća pitanja: 

Zašto su cijene plina u Europi porasle 2026. godine?

Zbog napada na katarska LNG postrojenja i prijetnje blokadom Hormuškog tjesnaca, što je prekinulo opskrbu i stvorilo globalnu nestašicu ukapljenog plina.

Hoće li poskupjeti plin u Hrvatskoj u 2026.?

Za kućanstva u javnoj usluzi opskrbe cijena je regulirana do rujna 2026. Nakon toga HERA određuje novu tarifu - i ako tržišne cijene ostanu visoke, poskupljenje je moguće.

Što je TTF burza i zašto je važna za Hrvatsku?

TTF (Title Transfer Facility) je referentna europska burza za plin u Nizozemskoj. Cijene s TTF-a koriste se kao osnova pri izračunu reguliranih tarifa u cijeloj EU, uključujući Hrvatsku.

Ima li Hrvatska dovoljna skladišta plina?

Hrvatska ima ograničene skladišne kapacitete i u siječnju 2026. bilježila je najnižu popunjenost u EU (27%). To je strukturni problem koji povećava ranjivost u krizama.

Što je LNG terminal na Krku i zašto je važan?

LNG terminal na Krku jedini je plutajući terminal za ukapljeni prirodni plin u regiji. Omogućuje uvoz plina brodom, neovisno o cjevovodima iz Rusije ili Bliskog istoka, i ključan je za energetsku sigurnost Hrvatske i susjednih zemalja.

Tko je zaštićen od rasta cijena plina u Hrvatskoj?

Kućanstva u javnoj usluzi opskrbe zaštićena su reguliranom tarifom do rujna 2026. Tržišni kupci - dio poduzetnika i kućanstava s tržišnim ugovorima - nisu zaštićeni i mogu osjetiti poskupljenje ranije.

Dobijte informaciju odmah, zapratite nas na Facebooku i TikToku!